John MacGregor se smatra ocem današnjeg kajakaštva. Taj škotski advokat je 1865. godine konstruisao prvi turistički kajak na osnovu opisa eskimskih kajaka i bio prvi promoter kajakaštva u svetu.
Prvosagrađeni kajak bio je dug 457 cm i širok 76 cm, po dimenzijama veoma sličan današnjim divljovodaškim kajacima. Takav jedan kajak, konzerviran, čuva Royal Canoe Club u Engleskoj, koji je osnovan davne 1866. god. i smatra se najstarijim kajakaškim klubom na svetu.MacGregor je svoj prvi kajak nazvao Rob Roy, po junaku istoimenog romana Waltera Sccota (1771-1832.). To ime se koristi godinama kasnije za sve čamce tog oblika i svrhe, kako u Evropi, tako i u Americi. Prva kajakaška regata održana je 1867. godine na Temzi i organizovao ju je Canoe Club iz Londona (1875. god. kraljica Viktorija je izdala odobrenje da se pomenuti klub može nazvati Royal Canoe Club). 1871. god. osnovan je New York Canoe Club u Americi, gde po uzoru na indijanske čamce prave kajake koji se pokreću veslom sa jednom lopaticom. Čamci su nazvani Canadian i već od 1879. god. se javljaju i u Evropi. 1880. god. osnovan je i prvi kajakaški savez, American Canoe Assotiation (ACA). 1924. god. osnovan je međunarodni kajakaški savez u Kopenhagenu, Internationale Representantschafr fur Kanusport, skraćeno IRK, pod čijim pokroviteljstvom kajak postaje olimpijska disciplina (od 1936. god. i OI u Berlinu). Na prvom posleratnom kongresu, održanom 1946. god. u Štokholmu, IRK menja naziv u International Canoe Federation (ICF) ili La Federation internationale de Canoe (FIC), a zvanični jezici umesto nemačkog postaju engleski i francuski. |
Kajak na mirnim vodama je sport brzine, snage i izdržljivosti, gde se rivali takmiče rame uz rame na vodama koje ne teku.
Od 1936. godine kajak je olimpijski sport.
1993. godine došlo je do razdvajanja sprinterskih disciplina (500 i 1000 m) od maratonskih trka (5 i 10 km), uz uvođenje nove, kratke, trke na 200 m, tako da se danas posebno održavaju takmičenja u sprintu, a posebno u maratonu.
U olimpijskom programu nalazi se 12 kajakaških disciplina.
Muškarci se takmiče u sledećim disciplinama:
- kajku jednosedu i dvosedu na 500 i 1000m. - četvercu na 1000m. kao i - jednokleku i dvokleku na 500 i 1000 m.
Žene se takmiče u:
- jednosedu, dvosedu i četvercu na 500m.
U programu svetskih i evropskih šampionata i nacionalnih takmičenja nalaze se još i sledeće discipline:
muškarci: - jednosed, dvosed, četverac, jednoklek, dvoklek i četvoroklek na 200 m. - četverac i četvoroklek na 500m. i - četvoroklek 1000m.
žene: - jednosed, dvosed i četverac na 200m. i - jednosed, dvosed i četverac na 1000m. |
Pored sprinterskih (200, 500 i 1000 m), postoje i zanimljive maratonske discipline sa savladavanjem kopnenih prepreka, na distancama preko 30 km.
Pri nailasku na kopnenu prepreku (port), takmičari moraju da izađu iz čamca i isti prenesu preko prepreke (koja može biti dugačka i 100-tinak metara).
Na jednom maratonu te vrste obično imaju 3-4 porta.
Na programu Prvenstava sveta i Evrope nalaze se sledeće discipline:
- jednosed i dvosed za muškarce,
- jednoklek i dvoklek i
- jednosed za žene.
Osim pravog maratona, još uvek se veslaju i mini maratoni bez istrčavanja, na distancama od 3, 5, 10 ili više km. |